Latinski naziv: Urtica dioica
“Neće grom u koprive”, govorila bi moja mudra baka a ja sam oduvijek bezuspješno pokušavala spojiti nespojivo u toj izreci sve dok nisam koristeći koprivu, otkrila pravo značenje te izreke.
Pronašla sam u literaturi, kako je starim Germanima kopriva bila simbol boga groma ali i da to nije točno, ona zbog serotonina i histamina tako dobro žari i pali da ti ožaren i doslovno možeš osjetiti munje i gromove čak iz vedra neba. To njeno peckanje i žarenje, jedna je od osobina koju su u davna vremena, još za Cezarova doba, prepoznali kao njenu korisnu osobinu te su čak žarenjem oboljelih dijelova tijela nastojali liječiti artritis i reumatska oboljenja. Da, možda zvuči pretjerano, ali mogu razumjeti kako su, osvjedočeni korisnim svojstvima biljke, ljudi oduvijek tražili načina kako ta svojstva maksimalno iskoristiti.
I sada, baš dok vam ovo pišem, pitam se, smijem li ju uopće nazvati korovom, jer ta riječ, korov, ne nosi u sebi puno pozitivnih osobina osim onih poput uporna, izdržljiva, koja se širi i svemu odolijeva. A ona, kopriva, toliko u sebi ima dobroga za čovjeka. Pa, što čini tu skromnu, posvuda rasprostranjenu biljku, toliko korisnom? Prvo, to je njena široka primjena. Ja koprivu već godinama koristim za njegovanje biljaka što uključuje njegovanje mog vrta, voćnjaka, povrtnjaka i da ne bi bilo zabune, njome njegujem i liječim nadzemni dio biljke, zatim tlo i jako, jako bitan podzemni dio jer korijen i zemlju njegujem vrlo djelotvornim pripravkom od koprive. Zatim, tu je njena hranjivost. U vrijeme nestašica hrane, ljudi su uvijek posezali za biljkama a kopriva je iznimno ukusna. Izvrsna je u varivima, juhama, salatama i raznim kombinacijama jela koja uključuju kuhano bilje i vjerujem da bi svaki gurman bio osvojen ukusnom juhom od kopriva ili varivom u kojem se, osim usitnjenih mladih listova, krčka i pokoji mladi krumpirić. Ali, i da sve spomenuto zanemarimo, da se pravimo da ne postoji i da bez toga možemo, koprivi ćemo se morati pokloniti jer je izniman lijek. Velike količine vitamina (osobito vitamina A, C, B2), mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu sjajnom za proljetne i jesenske kure čišćenja. Njome se, zbog obilja željeza, otklanja stanje potištenosti i osjećaj umora ali i pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca što olakšava opskrbu tijela kisikom i otklanja pojavu slabokrvnosti. Sada, u ovo vrijeme proljeća, pred sam početak vegetacije, kada niču tek mladi izbojci kopriva koji su najbogatiji udjelom C vitamina, ne čekajte i svakako otiđite u prirodu po prve mlade listove. Nećete požaliti. Taj ukus i snaga tek izniklog mladog bilja koje je tijekom zime grijala utroba zemlje, moćni je eliksir zdravlja koji, uziman i stavljan u redovite obroke poput juha ili variva, može ojačati vaš imunitet, popraviti vaše opće stanje malaksalosti i sasvim neprimjetno, utjecati na krvnu sliku ali i na vaš ten, sjaj kože i kose. Učinite to baš sada jer, prema ayurvedi, proljeće je jedan od perioda u kojima je poželjno nakon zimskog mirovanja provesti čišćenje organizma. Iako to treba raditi stručno i uz nadzor i savjet liječnika, iscijeđen sok od listova svježe koprive u koji je dodana mala žličica meda, svakako će pridonijeti tom procesu a tijelo će vam radosno zahvaliti.
Onima koji su skloni posegnuti za biljem, bez ikakava razmišljanja preporučujem koristiti čaj. On je vrlo koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni a preporučuje se i kod pojave afti i upale desni. Zbog visokog udjela kalija, čaj djeluje diuretski zbog čega se koristi u liječenju upale mokraćnih puteva. Kalcij, natrij, magnezij, fostor…lepeza je koja kada se raširi, pokazuje pravo bogatstvo u izgledom tako skromnoj a tako moćnoj biljcu.
Kada govorim o čaju, tada želim istaknuti kako ga spremam od sušenih a ne od svježih listova. Tako to radim uvijek dakle, i u vrijeme kada je obilje svježe koprive jer, već sam navela, postoje brojni načini na koji ju svježu možemo koristiti a sušena se može dozirati i po potrebi ublažiti ili intenzivirati.
Čaj od koprive je iznimno koristan i svojim učinkom na zdravlje sasvim zorno svjedoči tomu kako izreka o gromu i munjama ima smisla. Doduše, ja sam sebi tu izreku prevela sa “Neće bolest u koprive” i zaista mislim da bi tako protumačena poslovica, svima bila puno razumljivija.
